Đakovo pri dnu u digitalizaciji među manjim gradovima u RH

Objavljeno: 24. 04. 2019.


PODIJELI:

Uz Rijeku, najdalje je u digitalizaciji od velikih gradiva odmakao Zagreb, a od srednjih uz Pulu tu su Karlovac, Zadar i Velika Gorica. Najuspješniji od gradova ispod 50 tisuća stanovnika su pak, Dubrovnik, Samobor, Sisak, Koprivnica i Varaždin – piše Gradonačelnik.hr.

Iako sve više gradova postupno digitalizira svoje poslovanje i ulaže u ‘smart-city’ rješenja, a nekoliko najnaprednijih ima razvijene i cjelovite strategije pametnog grada te su već gotovo u potpunosti prešli na digitalno poslovanje, generalno gledajući – naši su gradovi tek u ranom stadiju digitalne tranzicije, jednako kao što je i Hrvatska kao država po digitalnoj spremnosti društva i gospodarstva na samom začelju Europe.

Kako je i na europskoj razini metodologija po kojoj bi se rangiralo gradove kad je u pitanju digitalna spremnost tek u začecima, tako se i priča i analize razvoja ‘smart -city’ koncepta u Hrvatskoj još uvijek baziraju na pojedinačnim primjerima i projektima. Upravo zato, kako bi stekli elementarni uvid u stanje digitaliziranosti usluga i komunikacije gradskih uprava s građanima, stručnjaci iz Apsolona, konzultantske tvrtke specijalizirane i za unaprjeđenje digitalnog poslovanja, napravili su prvu veliku studiju digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova.

U svojoj studiji Apsolon je gradove podijelio u tri kategorije – velike (Zagreb,Split, Rijeka, Osijek), srednje (Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula i Karlovac), te manje gradove (Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo, Vukovar.) Indeks digitalne spremnosti u Apsolonu su postavili temeljem pet kriterija – dostupnost kvalitete E-usluga (broj administrativnih usluga i stupanj njihove digitaliziranosti), dostupnost servisnih informacija na stranicama grada i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, potom dostupnosti gradskih podataka, participaciji građana u odlučivanju te komunikacijskim kanalima između gradske uprave i građana, odnosno dostupnosti podataka i vremenu u kojem se građanima odgovara na pitanja. U ovoj fazi u Apsolonu nisu ulazili u interne procese u upravi, već su se fokusirali na usluge građanima – piše između ostalog Gradonačelnik.hr.