Đakovu visoka 4 za transparentnost proračuna u 2017. godini

Objavljeno: 04. 07. 2017.


PODIJELI:

U novom broju newslettera Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2016. – ožujak 2017. Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić i Branko Stanić prikazuju rezultate analize proračunske transparentnosti lokalnih jedinica mjerene brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama. Prosječna transparentnost proračuna  lokalnih jedinica se popravlja i u ovom ciklusu – od mogućih 5 – iznosi prosječno 3,1. Županije su već vrlo transparentne (prosjek 4,6), gradovi su dosta dobri (prosjek 3,7), no općine još uvijek nisu dovoljno transparentne (prosjek 2,8).

 

Nakon što je 2015. i 2016. godine Grad Đakovo za transparentnost proračuna ocijenjen sa mizernom jedinicom, ocjena za 2017. godinu je osjetno bolja.

Naime otvorenost gradskih financija prema javnosti u 2017. godini Institut za javne financije ocijenio je Grad Đakovo visokom četvorkom.
Prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica mjerena brojem proračunskih dokumenata – godišnje izvršenje za 2015., polugodišnje izvršenje za 2016., prijedlog i izglasani proračun te proračunski vodič za građane za 2017. – objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama od studenog 2016. do ožujka 2017., od mogućih 5 iznosila je 3,1. Riječ je o poboljšanju u odnosu na prethodna dva ciklusa istraživanja kada je u prvom iznosila 1,8, a u drugom 2,4. Ohrabruje što je gotovo polovica lokalnih jedinica objavila više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja; čak četiri općine (Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi) su s nule u oba prethodna ciklusa skočile na pet objavljenih dokumenata, a četiri grada (Ilok, Oroslavje, Sveti Ivan Zelina i Vinkovci) te čitav niz općina objavili su četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu. No, transparentnost je i dalje vrlo neujednačena, s time da četiri grada (Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac) i čak 39 općina nisu objavili baš ni jedan proračunski dokument (vidi tabelu D1). Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Primorsko-goranska, slijedi je Karlovačka županija, a najmanje su transparentne Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Zadarska i Osječkobaranjska županija.

 Po vrstama lokalnih jedinica može se zaključiti:

  • Županije su vrlo transparentne (prosjek 4,6); čak 14 ih je objavilo svih pet dokumenata, a značajnije zaostaje Požeško-slavonska županija s objavljena samo dva dokumenta.
  • Transparentnost gradova je dosta dobra (prosjek 3,7); u prosjeku su najtransparentniji u Krapinskozagorskoj i Brodsko-posavskoj, dok su najnetransparentniji u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Općine i dalje nisu dovoljno transparentne (prosjek 2,8); najtransparentnije su u Primorskogoranskoj županiji, a najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj te Zadarskoj i Dubrovačkoneretvanskoj županiji. Ipak, kod općina je primjetan značajan napredak – u prvom ciklusu istraživanja samo je jedna (Viškovo) objavila svih pet dokumenata, u drugom njih osam, a u trećem čak 68 (vidi tabelu D1).

Premda sve vrste lokalnih jedinica iz godine u godinu objavljuju sve više proračunskih dokumenata, zabrinjava što se objavljuje više izglasanih proračuna nego prijedloga proračuna i što se ne objavljuje dovoljno godišnjih i polugodišnjih izvješća, a još se manje objavljuje proračunskih vodiča za građane. Građani bez tih dokumenata ne mogu sudjelovati u planiranju proračuna, ni kontrolirati prikupljanje i trošenje proračunskih sredstava. Svakako valja istaknuti da – kao i prethodnih godina – među najtransparentnijim lokalnim jedinicama ima i onih s malim brojem stanovnika (npr. Ribnik i Dekanovec) i niskim prihodima po stanovniku (npr. Jarmina i Đelekovec), a među najnetransparentnijima i onih s vrlo visokim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku (npr. Sutivan, Šolta, Dugopolje i Bol). Gotovo sve županije, određen broj gradova i mali broj općina mogu se pohvaliti kvalitetnim, dobro organiziranim i lako pretraživim mrežnim stranicama, no postoje i brojne lokalne jedinice sa stvarno lošim mrežnim stranicama na kojima gotovo ničega nema ili su vrlo nepregledne, a općina Zažablje čak ni nema mrežne stranice – stoji između ostalog u analizi Instituta za javne financije.