Indeks gospodarske snage u odnosu na prošlu godinu najznačajniji u Osječko-baranjskoj županiji

Objavljeno: 04. 08. 2017.


PODIJELI:
Prošle godine Hrvatska gospodarska komora izradila je indeks gospodarske snage prema kojem su rangirane županije u Hrvatskoj.

HGK indeks gospodarske snage jest kompozitni pokazatelj koji se računa kao zbroj ponderiranih osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije radi mjerenja stupnja gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija u odstupanju od prosjeka RH (indeks gospodarske snage iznad 100 pokazuje da je pojedina županija iznad prosjeka RH, dok vrijednost niža od 100 znači da je pojedina županija ispod prosjeka RH). Time se realnije definira međusobno pozicioniranje županija te se doprinosi aktiviranju razvojnih resursa pojedine županije. Konačno, ovim se sustavom ocjenjivanja i razvrstavanja dobiva analitička podloga za praćenje promjena u stupnju gospodarske razvijenosti županija (indeks se može ažurirati s novim podacima).
Konkretno, HGK indeks gospodarske snage županija za 2016. i 2017. godinu izračunava se kao zbroj ponderiranih rangova šest gospodarskih pokazatelja te projekcije kretanja stanovništva:
• BDP po stanovniku
• ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom
• prosječne neto plaće po zaposlenom
• neto dobit poduzetnika po zaposlenom
• prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom
• stopa nezaposlenosti
• projekcija promjene broja stanovnika 2011.-2021. (za 2016. godinu projekcija 2013.-
2030)

Indeks je napravljen s namjerom pozicioniranja županija u odnosu jedne prema drugima, a izražen je kao odnos prema prosjeku RH. Njime se još jednom naglašava velika neusklađenost u razvijenosti koju je potrebno sagledati kroz potencijale i komparativne prednosti oko kojih treba graditi razvoj pojedinih županija, a time i države u cjelini.

Na zadnjih pet mjesta nalaze se četiri slavonske županije (samo je Osječko-baranjska bolje pozicionirana), što je vrlo slično kao i usporedba naših županija po razvijenosti u okviru NUTS 3 regija1 u EU prema pokazatelju BDP per capita po PPS-u.

Ukupno 16 hrvatskih županija nalaze se među 10% najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Dodatno, čak 6 županija nalazi se među 5% najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Četiri najlošije rangirane hrvatske regije jesu slavonske županije (izuzev Osječko-baranjske), a nalaze se među 2,5% najlošije rangiranih NUTS 3 regija EU, pri čemu se te četiri županije nalaze na 33-34% prosjeka razvijenosti EU.

Indeks je napravljen s namjerom pozicioniranja županija u odnosu jedne prema drugima, a izražen je kao odnos prema prosjeku RH. Njime se još jednom naglašava velika neusklađenost u razvijenosti koju je potrebno sagledati kroz potencijale i komparativne prednosti oko kojih treba graditi razvoj pojedinih županija, a time i države u cjelini.
U odnosu na prošlogodišnji indeks, neke županije su promijenile svoju poziciju u ovogodišnjem izračunu (označeno u tablici br. 3), no većina tih promjena nije značajnija.
Najveća promjena zabilježena je kod Osječko-baranjske županije koja je sa petnaestog mjesta iz prošlogodišnjeg izračuna skočila na dvanaesto mjesto u ovogodišnjem izračunu. Tome je pridonijelo poboljšanje neto dobiti po zaposlenom, prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom, poboljšanje u trendovima demografskih kretanja, ali i pogoršanje indeksa gospodarske snage u nekim županijama koje su godinu prije bile iznad Osječko-baranjske – navodi se između ostalog u publikaciji Hrvatske gospodarske komore.