NOVO EKORECIKLAŽNO DVORIŠTE BESPOVRATNIM EUROPSKIM SREDSTVIMA

Objavljeno: 17. 02. 2017.


PODIJELI:

Univerzalova investicija koju pokrivaju Fond za zaštitu okoliša i Kohezijski fond

ĐAKOVO Plastiku, staklo, gume, tekstil, metalni, elektronički i električni otpad, akumulatore, ambalažu od boja i lakova i drugi otpad, kojemu nije mjesto u zelenim kantama, građani mogu svakodnevno i bez naknade odlagati u Univerzalovom ekoreciklažnom dvorištu u Gajevoj 31, odsad otvorenom i subotom od 7 do 15 sati.

– Đakovo je jedan od prvih gradova u Hrvatskoj koji je uveo primarnu selekciju otpada, čime se smanjuje udjel papira i plastike u miješanom komunalnom otpadu, a time i količina otpada koji završava na Vitici, podsjeća Univerzalov direktor Mile Kaselj. Dodaje kako ekoreciklažna dvorišta na deponiju i u dvorištu Uprave groblja u potpunosti zadovoljavaju potrebe đakovačkih kućanstava. No, nakon što je dovršena opsežna dokumentacija za projekt tehnološki neusporedivo boljeg i funkcionalnijeg ekodvorišta, čiju je izradu sufinancirao Fond za zaštitu okoliša, namjera je gradskog komunalca na istoj adresi graditi novo. Generirat će to, tvrde u Univerzalu, daljnji rast ekološkog standarda i građanske svijesti o okolišu.

– Grad Đakovo izradio je projekt i potrebne studije te ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu za novo ekoreciklažno dvorište u Gajevoj. Projekt izgradnje i opremanja nominirat će europskom Kohezijskom fondu, iz kojeg će se s čak 85 posto bespovratnih sredstava sufinancirati građevinski radovi, nabava sve potrebne opreme, te educiranje javnosti o održivome gospodarenju otpadom, koji je ujedno i zakonska obaveza, kaže predsjednik Gradskog vijeća Đakova Goran Soldo.

U budućem novom ekoreciklažnom dvorištu u Gajevoj, Đakovčani će i dalje besplatno zbrinjavati otpad koji pripada kategorijama opasnog i svog ostalog otpada koji se može oporabiti, poput tekstila i odjeće, jestivih ulja i masti, industrijskih maziva, azbestnih materijala, limenka, rasvjetnih tijela i fluorescentnih cijevi, lijekova, deterdženata, pesticida, stiropora, stakala, otpadnih guma, baterija, drvenoga i zelenog otpada, sveukupno 30 vrsta sekundarnih sirovina i opasnoga otpada.

– Odnos prema otpadu ogledalo je kulture života u gradu, a već osnovnom selekcijom na kućnom pragu može se učiniti puno za čišće okruženje, prirodu i ugodnije življenje, poručuje Soldo.