08.11.2017

Od zemalja u okruženju samo Albanija i Bosna i Hercegovina imaju lošiju ocjenu poslovne klime od Hrvatske

U izvještaju Svjetske banke Doing Business 2018 Hrvatska se po jednostavnosti i učinkovitosti poslovanja ove godine nalazi na 51. mjestu sa 71,7 bodova među 190 zemalja svijeta. U lanjskom izvještaju zauzimala je 43. mjesto sa 72, 99 bodova među 190 zemalja – stoji u osvrtu Instituta za javne financije.

O čemu je riječ i što se mjeri

Svjetska banka već petnaest godina gotovo u svim zemljama svijeta provodi sveobuhvatno istraživanje poslovne klime u kojem na vrlo objektivan i usporediv način ispituje jednostavnost i lakoću poslovanja. Rangovi se određuju na temelju deset područja: otvaranje tvrtke i započinjanje poslovanja, izdavanje građevinskih dozvola, dostupnost električne energije, uknjižba imovine, dostupnost kredita, zaštita malih ulagača, plaćanje poreza, međunarodna trgovina, izvršavanje (poštivanje) ugovora i rješavanje nelikvidnosti. Ako je poslovna klima složena ili nije naklonjena ulagačima, odnosno ako se pravila stalno mijenjaju ili su u velikoj mjeri nepredvidiva, ulagači i poduzetnici će izbjegavati ulaganja i poslovne aktivnosti, odnosno povlačiti će kapital ili ga seliti u druge sredine.

Gdje je najbolja poslovna klima?

Prema najnovijim nalazima zemlje s najboljom poslovnom klimom su Novi Zeland, Singapur, Danska, Republika Koreja, Hong Kong, SAD, Velika Britanija, Norveška, Gruzija i Švedska, a s najlošijom su Južni Sudan, Venezuela, Eritreja i Somalija. Od zemalja u okruženju Makedonija je na izvrsnom 11. mjestu, Slovenija na 37., Kosovo na 40., Crna Gora na 42. i Srbija na 43., Albanija na 66., a Bosna i Hercegovina na 86-tom. Svoj položaj su – provodeći ukupno 53 regulatorne reforme u godinu dana – najviše poboljšali Brunej, Tajland, Malavi, Kosovo, Indija, Uzbekistan, Zambija, Nigerija, Džibuti i Salvador.

Kako je Vlada reagirala na ocjenu Svjetske banke?

U Priopćenju od 31. listopada 2017., Vlada ističe kako se ovo izvješće odnosi na razdoblje od početka lipnja 2016. do lipnja 2017., osim za pokazatelje poreza, koji se odnose samo na 2016. kalendarsku godinu. Stoga učinci sveobuhvatne porezne reforme, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017., nisu obuhvaćeni ovim izvješćem, pa ne iznenađuje što je upravo na tom području zabilježen najveći pad. Vlada također podsjeća kako je za 4 od ukupno 10 područja koji se mjere u ovom izvješću zabilježen napredak, dok je u međunarodnoj trgovini zadržano visoko prvo mjesto od 190 zemalja. Vlada očekuje da će pozitivni učinak porezne reforme, kao i Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva biti obuhvaćeni tek u sljedećem izvješću, što će zasigurno omogućiti mnogo bolji položaj Hrvatske – piše između ostalog u osvrtu Instituta za javne financije.

 

Please follow and like us:
0

Portal Široko Polje

nezavisniportalsirokopolje@gmail.com
FB Portal Široko Polje
Videokanal Portal Široko Polje
Siroko Polje
+C