PAULOVNIJA – RUSKA PRINCEZA U ŠIROKOM POLJU

Objavljeno: 03. 06. 2015.


PODIJELI:

PAULONIJA

Hektar djedovine dovoljan je bio da u Široko Polje dođe "ruska princeza".

Zadnjih desetak dana tko god je išao prema širokopoljačkom groblju, zastao bi da pogleda nasad "čudne biljke". Tema kao izmišljena za pisanje, samo trebalo je doći do "glavnog krivca".

paulovnija (2)Naime, čitav projekt djelo je Stanka Blažeković, Širokpoljčanina koji je već gotovo 30 godina u glavnom gradu svih Hrvata, a naslijeđenu djedovinu pokušat će oplemeniti sa "ruskom princezom".

Uistinu zanimljivu priču kroz razgovor sa Stankom pročitajte u tekstu koji slijedi.

BRZORASTUĆE DRVO

Paulovnija, što je to?

Najviše su razvili priču u Europi o njoj u Andaluziji i južnoj Španjolskoj.

Inače biljka je iz Azije, Kina i istočna Rusija, odnosno Sibir.

Ime je dobila po ruskoj princezi Ani Pavlovnoj. Bio je običaj kada se princeza rodi da se posadilo to drvo,  da bi kada ona napuni nekih 16 godina, po tadašnjim mjerilima za udaju, imalo se materijala za izradu njenog namještaja.

I onda su oni iz te priče napravili selekcijom desetak vrsta drveta paulovnije.

Trenutno je najjači Institut poljoprivrede i šumarstva u Sofiji (Bugarska), oni su najjači u Europi u razvoju toga. Napravili su praktički klonove ili hibride križanjem dvije-tri sorte da bi dobili najbolje karakteristike. Cilj je da paulovnija ima nekoliko prednosti na ostala drveća.

Prva stvar je što služi kao tehničko drvo, izrazito je kvalitetno.

Tehničko drvo za nas laike?

Tehničko drvo znači za proizvodnju namještaja, ne za građu, jer je svilenkasto-bijele boje, izrazito je otporno i nema kvrga. Samim time mogu se dugačke daske, letve, grede ili slično praviti.

paulovnija (1)Druga stvar je što relativno brzo raste, izrazito je medonosno. Četvrtu ili petu godinu počinje cvasti, ima lijepe cvjetove koji su izrazito medonosni, oni koji se bave pčelarstvom imaju strahovito dobru pašu.

VEĆ NAKON TRI GODINE SJEČA

Ovo su hibridi rađeni za europsko tržište tako da se počnu iskorištavati treću, najčešće četvrtu godinu, ili sedmu odnosno osmu godinu.

Ako se koristi varijanta da idete na 4 godine, na uloženih recimo 100 kn za četiri godine bi trebao imati nekakvih 500-600 kuna. Za razdoblje od 7-8 godina trebalo bi biti, ako bude normalna situacija, na prije rečene odnose oko 1 000 kuna.

To znači da se nakon 3-4 godine može sječi i prodavati za bioelektrane, za sječke ili palete. U tom slučaju se gušće sadi, razmaka 2 do 2,5 m, i svake tri godine se siječe i prodaje. Poanta je što iz panja kada se siječe ide nova mladica, nema više sadnje.

ULOŽILI OKO 25 000 KUNA U NASAD

Nema više dodatnih ulaganja?

Tako je. U cijeloj priči imate brigu prve godine, 60 % posla morate napraviti prve godine.

Da ljudima pojednostavimo, koliko imate vi ovdje?

Oko 1 ha.

Koliko su na taj hektar bila otprilike ulaganja?

Na 1 ha ide ovako, u idealnoj kombinaciji trebalo bi biti oko 600-620 sadnica. Mi smo zasadili nekih 500-550 sadnica.

Ulaganja na taj hektar?

Na hektar smo imali ulaganja, nekih 25 000 kuna otprilike.

Tu nema priče o početnim i kasnijim troškovima. Vi poslije nemate više ulaganja?

Ne.

paulovnija (3)Što imate još poslije sadnje?

Prvu i drugu godinu navodnjavanje. Prve godine je dakle ključno da se prime sadnice i navodnjavaju. Drugu godinu da se potiče rast treba biti navodnjavanje, poslije toga vi više nemate brige. Paulovnija ima korijen duboko i više  ne treba vanjsko navodnjavanje, potrebnu vodu povlači iz zemlje. To je biljka koja ne zahtijeva puno truda, a trebala bi donijeti solidne prihode u odnosu na klasične kulture.

Tržište?

Za nju postoji trenutno tržište u Austriji i Italiji.

Nema problema s plasmanom?

Ne.

Kako će se sve razvijati vidjet ćemo. U Hrvatskoj imaju dva rasadnika, koja su certificirana. Jedan je rasadnik tu u Osijeku, s tim da oni imaju kooperaciju sa spomenutim Institutom iz Bugarske. Sadnice iz Osijeka su nešto skuplje i zahtjevnije, i drugi rasadnik je kod Sesveta.

Mi imamo na ovom hektaru postotak klijavosti, baš smo računali, oko 95 %.

Ako netko pokaže interes, što treba znati?

Dva su uvjeta. Treba se napraviti analiza tla, kiselost tla trebala bi biti ph 5-8, ako je manje ili više trebalo bi se preparirati tlo, bacati vapno ili slično.  Mi na ovom tlu imali smo nekakvu graničnu vrijednost oko 5 ph, tako da osim prihrane gnojivom nismo imali nekakvih posebnih troškova.

Druga stvar, ne smije biti tlo sa visokim podzemnim vodama.

NEMA PRIRODNIH NEPRIJATELJA

Nekakve bolesti?

Paulovnija nema prirodnih neprijatelja. Testirana je na par mjesta u Hrvatskoj, ne napadaju je puževi, divlje životinje, bilo kakve bube… Mišljenja su agronoma da ima u sebi nekakve mirise kojima tjera, a ne privlači kukce ili životinje.

paulovnija (4)Spominjali ste dvije vrste sadnje. Koja je kod vas?

To je sadnja na duže vrijeme.

Ako sam dobro razumio, vi bi za 8 godina trebali prvi prihod dobiti?

Tako je. Pošto je sađeno na širi raspored biljaka, brat bi koristio između prostor tako da bi prve tri godine imao djetelinu.

OGRJEVNO DRVO I POTICAJI

Poticaji?

Poticaji su klasični, kao za višegodišnje nasade, kao za voćnjake.

I ono što je bitno za male ljude, ljude sa malo zemlje. Ako se grijete na drva, dovoljno vam je 150-200 kvadrata, to posaditi i nakon 3 godine imate neprekidan izvor ogrjevnog drveta za svoje potrebe.

Kako ste došli uopće na ideju saditi paulovniju?

Vrtite internet. Isto kao i vi, stavite nešto na portal, ljudi to vide i to je to.

Preko interneta?

Preko interneta, a u biti ne samo interneta,  nego imam kolegu koji je dipl. Ing. šumarstva.

Koliko se može koristiti nasad?

Planiram koristiti tri ciklusa, od recimo osam godina (ukupno oko 25 godina), to bi bio nekakav krajnji cilj.

 

Eto, ništa nam ne preostaje nego sačekati da princeza naraste.