POKLADE, POKLADNO JAHANJE…

Objavljeno: 11. 02. 2015.


PODIJELI:

poklade

Riječ poklade nastala je od starohrvatskog glagola ,,klaste'' što znači prerušavati se…

Vrijeme poklada je rezervirano za pjesmu, veselje, maskiranje,,,,, i ovisno o kraju i običaju, vrijeme je to i za razne nepodopštine …

Svatko od nas ponekad poželi biti netko drugi, i to je u naravi čovjeka, prilika je u pokladnom vremenu upravo iskoristiti priliku i postati netko drugi, kao što i tekst jedne karnevalske pjesme kaže ;,, pod tuđom maskom lakše se živi''….

Znači vrijeme poklada je suprotno vremenu koje će doći poslije poklada, a to je korizma.

Pokladno vrijeme počinje nakon Božićnog vremena i traje do čiste srijede odnosno do početka korizme. Ovaj običaj je vjerojatno baština još iz vremena starog Rimskog carstva, ali je između ostaloga utemeljen i na magijskom vjerovanju u gonjenju zlih sila, kao i protjerivanju zime i dolasku proljeća. Poklade imaju više naziva ovisno o kojem mjestu ili regiji je riječ, karneval, fašnik, maškare itd. U pokladnom vremenu je prilika da se često očituje i društvena kritika na račun aktualne vlasti, kako lokalne tako i državne, što možemo vidjeti na maskama i raznim natpisima koje se koriste u pokladnim povorkama.

Pokladno jahanje je graničarski običaj i dolazi iz vremena kada su na našim prostorima potjerani Turci i bilo je potrebno čuvati granicu sa istoka i posebno na južnom dijelu Slavonije, a to je rijeka Sava. Uredbom tadašnje vlasti, stanovnici graničarskog područja odnosno svaka obitelj je morala dati jednog muškog člana u vojsku za čuvanje granice na Savi. Prema vojnom ustroju raspored stražarskih mjesta vršile su vojne kapetanije koje su bile smještene u više većih sjedišta duž rijeke Save.

Ovdje bih izdvojio zgradu nekadašnje kapetanije u Babinoj Gredi, koja je danas zgrada općine. Ispred te iste zgrade nekada u doba vojne krajine tadašnji kapetan je čitao dnevne zapovijedi za odlazak na čuvanje granice na rijeci Savi, raspored dužnosti je čitan srijedom i tada je bila smjena, jer su graničari tjedan dana bili na stražarskim mjestima, i svake srijede je bila smjena straže. A što se tiče pokladnog jahanja jednom u godini na predposljednji dan poklada  na ponedjeljak, određeno je jahanje kroz selo, da bi se provocirali Turci s druge strane Save, tako da su jahači pjesmom i cikom jahali kroz selo. Zaustavljali bi se na mjestima gdje je bilo mladih djevojaka i snaša koji su ih častili krofnama, pićem i hranom.

Iz različitih izvora došao sam do više informacija tako da jedan drugi izvor kaže: Graničari svečano odjeveni išli su u obilazak svojih pajdaša na graničnim postajama noseći im pokladno jelo i piće. Po povratku sa granice, jahači su se okupljali i trajbali poklade, kaže Antun Matija Reljjković naš slavonski pisac.

Jedan drugi izvor kaže da su vojnici graničari u vrijeme poklada konjima jašili kroz selo i tražili cure jer im je to bio jedini način da dođu do djevojaka…. 

Danas u Slavoniji i Baranji imamo veliki broj mjesta gdje će se održavati pokladna jahanja. Današnji inicijatori su uglavnom konjogojske udruge ili konjički klubovi, a ponekad to bude u nekim mjestima i KUD. Jahanje se odvija na sličan način kao što su to radili i naši stari prethodnici graničari. U pozivu za jahanje bude istaknuto mjesto okupljanja i broj domaćina kod kojih se toga dana jaši, uz pjesmu i veselje konjička povorka kreće se zadanom rutom i obilazi domaćine koji konjanike dočekuju sa pićem i hranom, Najčešće se služi kuhano vino i rakija, a bude i kuhani čaj i sokova, od kolača najčešće bude služena gužvara i krofne i razne kiflice, poneke domaćice ispeku i druge vrste kolača. Od jela uglavnom domaćini služe suhomesnate proizvode.

Nakon završenog jahanja kroz selo navečer bude organizirana večera, gdje su uglavnom tamburaši zaduženi za dobro raspoloženje, tijekom večere uglavnom organizatori dodijele zahvalnice konjanicima koji su sudjelovali na pokladnom jahanju. U nekim mjestima se ocjenjuje najljepši jahač ili najmlađi, ili najstariji jahač, tako da tijekom večere bude proglašenje pobjednika. Neki organizatori također prodaju tombole. Za boljih ekonomskih prilika poneki organizatori su znali isplatiti i troškove dolaska na pokladno jahanje, što je danas u vrijeme krize uglavnom ukinuto.

Tomislav Đambić