Poticaje u poljoprivredi pokupili mešetari, a nisu ih dobila obiteljska gospodarstva

Objavljeno: 15. 08. 2018.


PODIJELI:

Najveću odgovornost za stanje u Slavoniji snosi politika, pogodovanje krupnom kapitalu i politička nebriga središnjih vlasti za ove ruralne krajeve teško pogođene ratnim razaranjima – rekao je u intrevjuu za Večernji list nadbiskup đakovački i osječki Đuro Hranić.

“PROJEKT SLAVONIJA” HOĆE LI BITI DOVOLJAN ZA GOSPODARSKI OPORAVAK I ZAUSTAVLJANJE ISELJAVANJA MLADIH LJUDI I CIJELIH OBITELJI – OSTAJE DA SE VIDI
Odgovornost se sastoji prije svega u ne donošenju jasne agrarne politike i strategije ruralnog razvoja. A bez snažne političke volje i istinske želje političkih dužnosnika da se stanje promijeni nije moguće ostvariti preduvjete za društveno-socijalni i gospodarski oporavak jedne sredine. Moram spomenuti da ohrabrujuće zvuče i djeluju određeni potezi te riječi nove Vlade koja je pokrenula projekt Slavonija. Hoće li to biti dovoljno za gospodarski oporavak Slavonije i za zaustavljanje aktualnog iseljavanja mladih ljudi i cijelih obitelji, ostaje da se vidi.

NISMO ZAŠTITILI DOMAĆU PROIZVODNJU
Poticaji nisu podržavali obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego jednim dijelom različite mešetare, a drugim dijelom krupni kapital. Domaću proizvodnju nismo zaštitili od uvoza i nelojalne konkurencije. Ulaganja u Slavoniju podržavala su uglavnom primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a izostala su ulaganja u prerađivačku poljoprivrednu industriju, koja donosi dodanu vrijednost. 

POTICAJE U POLJOPRIVREDI POKUPILI MEŠETARI, A NISU IH DOBILA OBITELJSKA GOSPODARSTVA
Kako drugačije nego „mešetarima“ nazvati ljude koji se nikad nisu bavili poljoprivredom, a na natječaje za zakup poljoprivrednog zemljišta, koje je država na upravljanje dodijelila jedinicama lokalne uprave, javili su se zbog jeftine zarade varanjem države koja daje poticaje na zemlju? I kako nazvati one lokalne čelnike koji su takvima jeftino davali veliku količinu zemlje u zakup te im tako omogućavali dobivanje prilično visokih državnih poticaja na tu zemlju, a nisu je davali malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima – ljudima koji su do tada obrađivali zemlju i živjeli od poljoprivrede, nego su tvrdili da su zato što su mala i nekonkurentna? Poticaji se nisu dodjeljivali prema količini i vrsti poljoprivrednih proizvoda, nego prema broju hektara kojima netko gospodari, tako da su brojni mešetari samo ubirali poticaje, a da uopće nisu obrađivali tu zemlju. Zašto se sustavom poticaja ne honorira količina proizvedene robe ili još bolje proizvodnja deficitarnih poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu? Onaj tko je predložio i onaj tko je digao ruku za zakon koji je omogućio legalnu pljačku države kroz poticaje na zemlju počinio je grijeh – rekao je između ostalog za Večernji list nadbiskup đakovački i osječki Đuro Hranić.