POVLAČENJE SREDSTAVA IZ EU: OSIJEK MEĐU GRADOVIMA DRUGI, DOK SU IZ ĐAKOVŠTINE SAMO SEMELJCI USPJELI POVUĆI PONUĐENA SREDSTVA

Objavljeno: 11. 05. 2016.


PODIJELI:

euf

Institut za javne financije objavio je osnovne informacije o pomoćima koje su županije, gradovi i općine primili kao nositelji ili partneri provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a od 2011.-14.

Premda se korištenje pomoći EU-a povećava, i dalje je riječ o relativno skromnim iznosima i zapanjujućem podatku da ih čak 85% općina i više od polovice gradova nisu uopće koristili. Ima, naravno, i odličnih primjera, no vrlo je mali postotak lokalnih jedinica (županija, gradova i općina) bio voljan i kadar koristiti pomoći EU-a. Stoga je, ukoliko se u skorom roku ne namjerava teritorijalno i fiskalno reorganizirati državu, neophodno barem jačati kapacitete lokalnih jedinica i angažman središnje države za bolje korištenje europskih sredstava i osigurati osnovne računovodstvene preduvjete za pravovremeno i kvalitetno praćenje podataka o njihovom korištenju.

U vrijeme ozbiljnih proračunskih neravnoteža i oskudnih sredstava unutar zemlje, velika su očekivanja od korištenja sredstava iz europskih fondova i na državnoj i na razinama lokalnih jedinica. Budući da se u javnosti često pojavljuju kontradiktorna mišljenja o razini iskorištenih europskih sredstava, ovim se radom pokušava pokazati koliko su tih sredstava privukle lokalne jedinice i omogućiti čitateljima da se i sami s tim podatcima što lakše upoznaju. Rad se temelji na bazi podataka o proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostupnoj na mrežnim stranicama Ministarstva financija. Zahvaljujući toj bazi u radu se sistematiziraju podatci o pomoćima EU-a za razdoblje od 2011.-14.

U promatranom je razdoblju najviše sredstava privukla Splitsko-dalmatinska županija (29 mil. kuna), no po stanovniku je to tek 64 kune, dok u drugoj po redu Virovitičko-podravskoj s 19 mil. kuna to po stanovniku iznosi 228 kuna. Među gradovima vodi Senj s 18 mil. kuna, što je čak 2.563 kune po stanovniku. Slijede Osijek, Križevci, Zagreb i Koprivnica svaki s oko 10 do 11 mil. kuna, ali sa znatno manjim iznosima po stanovniku (Zagreb primjerice samo 13 kuna po stanovniku!). S preko tisuću kuna po stanovniku se osim Senja ističu i gradovi Skradin i Vrlika. Među općinama se po ukupno privučenim sredstvima ističu Darda sa 6 mil. kuna, te Erdut i Magadenovac (obje s oko 3 mil. kuna), ali po stanovniku vode općine Podravska Moslavina, Lišane Ostrovičke, Magadenovac, Tinjan, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Marijanci (sve s preko tisuću kuna po stanovniku).

Ako se promatra prosječni udio pomoći EU-a u ukupnim pomoćima koje je lokalna jedinica primila u promatranom razdoblju, ističu se gradovi Senj sa 46 %, Donji Miholjac i Jastrebarsko (oba iznad 30%); općine Magadenovac sa 40%, te Goričan, Svetvinčenat, Podravska Moslavina i Primošten (sve iznad 30%). No, kod županija je prosječan udio europskih pomoći u ukupnim pomoćima neznatan ─ vodi Virovitičko-podravska sa samo 7%, a slijede Splitsko-dalmatinska i Istarska sa samo 5%.

Promatrano po prosječnom udjelu pomoći EU-a u ukupnim prihodima poslovanja lokalne jedinice, u promatranom se razdoblju ističu općine Podravska Moslavina s 19%, te Lišane Ostrovičke, Marijanci, Mali Bukovec i Veliki Bukovec (sve s preko 10%), a od gradova Senj s 13% i Kutjevo s 10%. Od županija je najviše ostvarila Virovitičko-podravska – tek 4%.

No, zapravo se među rezultatima ove analize najviše ističe činjenica da ni lipe pomoći EU-a nije koristilo čak 85% općina i više od polovice gradova. Premda samo dvije županije nisu koristile te pomoći, iskorišteni iznosi ─ bez obzira kako ih mjerili ─ uistinu su premali. U tekstu koji slijedi ukratko se prikazuju svrha i vrste pomoći EU-a, te se brojčano i grafički prikazuju osnovni podatci – stoji između ostalog u iznesenim podacima Instituta za javne financije.

.