Rat za državnu zemlju – Drenjanac Josip Petanjak: S ovakvim zakonom država opet ide pomagati male Todoriće!

Objavljeno: 19. 09. 2017.


PODIJELI:

Dok se Prijedlog zakona o poljoprivednom zemljištu priprema za odlazak u prvo saborsko čitanje u četvrtak, na terenu je sve glasnije negodovanje o njegovim izmjenama.

 

Država raspolaganje poljoprivrednim zeljištem opet vraća jedinicima lokalne smaouprave, gradovima i općinama. Prioritet pri zakupu imaju stočari, i to oni koji s obzirom na broj stoke nemaju dovoljno hektara, pa ratari, kao i dio lokalnih samouprava, negoduju da se (opet) pogoduje stočarima.

“Stvara se lažni dojam da stočari nemaju (dovoljno) zemlje, a živimo u državi s milijun hektara! Pa po logici stvari, prvo netko mora imati zemlju da bi imao stoku! Mi ovdje nismo imali ni jednog stočara koji nije imao dovoljno zemlje. Želi se stvoriti lažni dojam o problemu stočara sa zemljom pa se ide na to da će se na natječaj za nju u našoj općini moći prijaviti i oni udaljeni od nas i 50 kilometara ako u njihovu kraju nema dovoljno tabli za njih. Znači, za zemlju u našem kraju moći će se u tom slučaju prijaviti čak i netko iz Brodske županije jer je to u gabaritu od 50 kilometara” – poteže i pitanje domicilnosti te drugih stavki iz prijedloga zakona, načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević, koji je ove, ali i niz drugih primjedbi iznio i na prošlotjednom saborskom Odboru za poljoprivredu.

“Tu državnu zemlju radio sam 20 godina, uredno plaćao, nešto s njom napravio i sada će mi ju s mojih 47 godina netko uzeti, i to pod paskom brige države za stočare. A što će biti sa mnom? Pitanje je treba li se za stočare brinuti država ili oni sami. Tko se za mene brine? Tko može – opstat će, a tko ne – propast će, to je tako. To nisu mali s 5 – 10 krava, to su biznismeni koji su prešli 100 – 150 grla. Stalno je povik na cijenu mlijeka i da se s njom ne može opstati. Pa što su oni tolike godine radili ako nisu imali računa?! Ovako, s ovakvim zakonom država opet ide pomagati male Todoriće!” – poručuje Petanjak, koji ukupno obrađuje 150 hektara, od čega je trećina državnih – piše između ostalog Glas Slavonije o opet uzavreloj slavonskoj zemlji.