SELJAČKA RADNA ZADRUGA “SLAVONSKI BORAC” ŠIROKO POLJE

Objavljeno: 19. 02. 2016.


PODIJELI:

seljačkaradna zadruga (1)

Početkom 1949. godine u Širokom Polju je osnovana radna zadruga “Slavonski borac”.

seljačkaradna zadruga (2)Osnivanje seljačke radne zadruge u Širokom Polju bilo je u duhu tadašnje državne politike.

Širokopoljački suvremenici toga vremena s kojima sam razgovarao složili su se s relevantnim povjesničarima, zadruge nisu bile nikakvo ekonomsko rješavanje seljačkog pitanja, već čisto politički program po uzoru na kolhoze u Sovjetskom Savezu.

Odnosno bez uvijanja svi su složni, bila je to legalizirana pljačka sela.

Mještani koji su ulazili u zadrugu, u nju su unosili svoj imetak, zemlju, stoku i strojeve. Prihod se dijelio po uloženom trudu (odrađenim danima u zadruzi – trudodanima), po takvom modelu dijelio se i novac koji bi došao nakon prodanog viška proizvoda.

Prvi koji su ulazili u zadruge, kao primjer, bili su partijski dužnosnici.

“Neposlušni” mještani bili su izloženi neviđenom pritisku državne politike, no bez obzira na to bilo je “svojeglavih” seljaka.

Da li su pritisci urodili plodom ili ne, ali više od 50 % mještana Širokog Polja koji su se bavili poljoprivredom ili uzgojem stoke bili su u zadruzi.

Usprkos tome rezultati zadruge (kao uostalom i svih tadašnjih zadruga u bivšoj državi) bili su poražavajući. Seljaci su više unijeli u zadrugu nego što su imali koristi od nje.

Nakon samo tri godine Seljačka radna zadruga “Slavonski borac” ugašena je. Malo je mještana iz Širokog Polja koji su uspjeli barem vratiti ono što su unijeli. Najviše je onih koji su ostali bez strojeva i stoke, posebno konja, a bilo je onih koji su ostali i bez zemlje.

Poticaj za istraživanje ove teme došao je nakon što je pronađen “Spisak stoke i stočnih vozila S. R. Z. Slavonski borac”.

Ovo je naravno samo kraća verzija pripovijedanja gospode Ive Blažekovića i Stipe Janjušića, a posebna zahvala za uistinu vrijedne dokumente naše povijesti idu gospodi Nikoli Lasiću i Ivici Brtanu.

« 1 od 17 »