SELJAČKA SLOGA PRETEČA KUD-a ŠIROKOPOLJAC!?

Objavljeno: 12. 08. 2015.


PODIJELI:

seljačka sloga

Seljačka sloga bila je kulturno-prosvjetna organizacija zamišljena kao organizacija seljaštva.

Prije svega treba spomenuti da je Seljačka sloga djelovala u prvoj polovici 19. stoljeća, i to kao rekli bismo kulturni ogranak, tada vrlo jakog Radićevog HSS-a.

Početkom 20-ih godina Seljačka sloga imala je 216 ogranaka, osim toga bila je glavni promicatelj seljačke kulture i organizator kulturnih smotri. Ipak kao stvarni početak rada Seljačke sloge uzima se 1925. godina, prvenstveno  stoga što se rad Seljačke sloge nikako nije uklapao u ideje tada represivnog prosrpskog kraljevskog režima.

Ulaskom HSS-a u Skupštinu i Seljačka sloga je mogla uhvatiti toliko potreban zamah među hrvatskim seljaštvom.

Uvođenjem diktature Seljačka sloga potpuno prestaje s radom 1929. godine, nakon što je željezni velikosrpski stisak oslabio 1935. godine seljački pokret opet je buknuo.

PRVI PREDSJEDNIK MARKO DŽAMBIĆ – DA LI SE KUD ŠIROKOPOLJAC SMIO POZVATI NA OSNUTAK SELJAČKE SLOGE

seljačka slogaIako je od režima i tada proglašavan kao pokret s opasnim djelovanjem, ogranci Seljačke sloge svakim danom su rasli.

Tako je 28. siječnja 1937. osnovan ogranak Seljačke sloge u Širokom Polju. Prvi predsjednik bio je Marko Džambić, a ostalo je zabilježeno kako je društvo imalo nekoliko lijepih nastupa u Đakovu, Podgoraču, Semeljcima i drugim mjestima iz susjedstva.

Iako pod HSS-om ogranak Seljačke sloge prvenstveno je bio širokopoljački (članovi, nošnje, običaji).

Nije li to ipak začetak kulturnog života u selu, odnosno čudno je da se osnivači KUD-a Širokopoljac nisu pozvali baš na datum osnivanja Seljačke sloge?

Ili tada zbog političkih okolnosti nije bilo "popularno" pozivati se na hrvatsko društvo?

Kako je Seljačka sloga bila okrenuta očuvanju hrvatske narodne kulture, rijetko je zabilježeno da su u radu surađivali i pripadnici drugih naroda.

Uspostavom Banovine Hrvatske Seljačka sloga doživjela je potpuni procvat, dok je 1941. rad potpuno zabranjen.

Nakon 1945. godine u bivšoj Jugoslaviji rad je obnovljen, ali u dosta izmijenjenim okolnostima.

/Korišteni podaci iz knjige Ustrojavanje Seljačke sloge u Slavoniji, Srijemu i Baranji (1925. – 1941.), Suzane Leček /