ŠEST ŠIROKOPOLJAČKIH POLJOPRIVREDNIKA O FAMOZNOM KODEKSU

Objavljeno: 14. 07. 2015.


PODIJELI:

žetva2015 (1)

Šest širokopoljačkih poljoprivrednika: Pero Blažeković, Darko Džambić, Josip Heđi, Marko Klaić, Ivan Mandić i Božo Perković govore o upravo završenoj ovogodišnjoj žetvi s posebnim osvrtom na primjenu Kodeksa o otkupu žitarica i uljarica.

Primjena Kodeksa  kod poljoprivrednika u Slavoniji i Baranji izazvao je lavinu često i oprečnih razmišljanja. Kakva su razmišljanja naših poljoprivrednika pročitajte sami.

Darko Džambić – LOŠE ĆE PROĆI ONI KOJI ČEKAJU SAMO POTICAJE

Kodeks o otkupu žitarica?

Ja mislim da je u redu da se treba platiti po kvaliteti. Ima istine da je donesen kada je sjetva krenula, ali naše su sorte sve kvalitetne, tako da mogu zadovoljiti kvalitetom. Čuo sam priče da je čak otkupljivač imao 9 tona po hektaru i nije prošlo, to ne može biti. Može se dogoditi da ne prođe ko ima 7 tona, znači netko tko nije dao gnojivo, jer dušik podiže protein.

Priče o tome kako će pšenica završiti kao stočno brašno?

Ma kakvo stočno brašno. Baš sam dobio poruku iz Granolia da je moja pšenica najbolja koja je stigla u Brod, sve je preko 14 % proteina.

Ti si zadovoljan?

Ja sam zadovoljan. Kvalitetu pšenice podiže gnojivo, onaj tko ne baca neće imati kvalitetu. Sada će oni što čekaju samo poticaje loše proći, oni samo posiju radi poticaja.

Čovjek koji je uložio taj će i dobiti kvalitetu.

žetva2015 (2)Marko Klaić – NISMO MI NI DO SADA PROIZVODILI PŠENICU ZA MEKINJE

Otkup pšenice uz Kodeks?

To je sada lov u mutnom. Popredavali smo pšenicu i sada čekamo obračune. Predao sam pšenicu, a ne znam još način kako će se obračunati. Da li će ići po proteinima ili po starom.

Možemo pročitati kako kod sjetve nitko nije spominjao ovakav obračun?

Što je i točno. Jesenas kada su se birale sorte nije nitko govorio o proteinima, a sada kada smo mi natjerali, konkretno kod mene hektolitar skoro 85 i kvalitet iznad prosjeka, na kraju po proteinima pitanje kako ću proći.

I još nešto što se šuška okolo, proteini se trebaju uzimati kada se odstrani primjesa, dok oni uzimaju proteine s tom primjesom, tako da ćemo biti i tu prevareni.

Takva pšenica ne može završiti kao stočno brašno?

Nema govora da sa hektolitrom od 84 ili 85 završi kao stočno brašno. Gdje su onda završavale pšenice prošlih godina. Nismo mi proizvodili pšenicu 30 godina za mekinje. Ova pšenica je po kvaliteti i standardima iznad prosjeka.

Koliku očekuješ cijenu za takvu extra kvalitetnu pšenicu?

Po mom mišljenju, ispod 1,45 kn/kg ako bude pšenica, ne trebamo više sijati pšenicu.

Svake godine dižu cijenu za sjemensku robu i za repromaterijal, svake godine sve više ulažemo, a sa cijenom smo tu gdje jesmo.

Ove godine što se tiče samih analiza možemo biti prevareni, jer u biti mi sada i ne znamo koji je standard. Zašto nisu silosi izvjesili standard toliki i toliki, ako hoćeš otvori, ako nećeš vozi nazad.

Najveća tvoja zamjerka je što nisi znao kod sjetve uvjete?

Tako je.

Ivan Mandić – KODEKS BI TREBAO PLATITI KVALITETU

Kodeks bi trebao nagrađivati kvalitetu, međutim kod nas se događa ove godine da je žito kvalitetno, a ljudi dobivaju relativno niske cijene. Nisam čuo da je netko po tom Kodeksu dobio preko 1,20 kn/kg. Kodeks po mom mišljenju treba na tržištu da plati kvalitetu, a ne kvantitetu.

Ako kod otkupa traže extra kvalitetnu pšenicu, onda bi trebali i mi imati extra kvalitetno pecivo i kruh.

Pero Blažeković – TKO KONTROLIRA APARATE ZA MJERENJE?

Kakav je kod tebe otkup sa Kodeksom?

Kodeks je nerealan, jer poljoprivredni savjetnici nisu na vrijeme obznanili standarde.

Zanima me tko je baždario, tko vodi mjerodavne provjere za te aparate. Pogotovo što se događalo da su se tavanuše negdje pokazale kao proteinski bolje od kvalitetnih sjemena.

Poanta svega je da se kvalitetna pšenica proglasi stočnom, da se nakon toga preproda i zaradi.

Ja sam se u "Žitu" na vagi okrenuo i otišao.

Pšenica kao dukat, 82 kvaliteta, primjesa i vlaga 10,5, protein 10,9, dok je 11 kao norma. Tko kontrolira te aparate kada su svi pod utjecajem velikih.

Kojoj se cijeni nadaš?

Cijena bi trebala 1,40 – 1,50 kn/kg, dok čujem da će biti cijena 1,20 – 1,25 kn/kg.

žetva2015 (3)Josip Heđi – NA KONTU KODEKSA NAS PLJAČKAJU

Otkup?

Otkup je bio dobar, samo još nisam pravio analizu sa firmom s kojom radim.

Čemu se nadaš?

Biće zadovoljavajuća godina. Meni u pšenici nisu vadili proteine u uzorku. E sada kako će biti, vidjet ćemo, uglavnom firma s kojom radim nije to uzimala.

Ipak tvoje mišljenje o Kodeksu?

Mislim da 80% – 90% pšenice ne može proći protein.

U Beketincima je otkupljivač otkupio 70% pšenice, i od toga 70% ne prolazi protein. Recimo imaju protein 8 – 9, a kvalitetu preko 83, ali im ne prolazi zbog proteina.

To uopće niije normalno, oni nas na kontu toga pljačkaju, uveli su to samo da nam snize cijenu.

Imaš informaciju za cijenu svoje pšenice?

Ako bude kako smo razgovarali, trebalo bi biti od 1,20 – 1,30 kn/kg.

Božo Perković – DRŽAVI NIJE CILJ DA SELJAK BUDE JAK

Zadovoljan otkupom i kvalitetom?

Otkup žita nikada nije bio ovakav, neorganiziran i anemičan.

Žito je ove godine sa kvalitetom odlično, mogu reći da nikada kvaliteta ovakva nije bila. Koliko ja imam saznanja ima i proteina dovoljno. Problemi su kod otkupa, nitko te ne pita ništa. Dovezi, istresi, idi kući, na obračunu uzmi koliko ti daju i nemaš što da se buniš. Tako nije bilo nikada.

Počeli su startno od male cijene, najvjerojatnije od kune, i onda dodaju na kvalitetu, izađe negdje 1,15 – 1,18 kn/kg na kraju, a tako kvalitetno žito. Što bi bilo da je kao prije , kada se dogodi loše kvalitetno žito?

Privatnici su uzeli sve u svoje ruke, pojedinci vode Državnu politiku što se otkupa žita tiče.

Udruge i ti zaštitnici seljaka su se nasitili i navukli privilegija, svojih poticaja i sada šute. Oni su sada isto kao od većih, ostali su samo mali koji se nemaju kome obratiti.

Digla se velika halabuka sa Kodeksom?

Proteini su i do ovih godina postojali. Međutim, oni su se nadali, pošto je puno tavanuše posijano da će to biti neka osrednja kvaliteta, pa ćemo tu još više "uštrojiti" proizvođače. Očito ovi proteini nisu njima ništa značili, to je bilo plašenje ljudi. Nabili su cijenu kao da gotovo nema proteina u žitu. Jel može žito ili čak stočno biti jeftinije od kune?

Činjenica je da su žita kvalitetna i da su se dobro ugrizli za jezik, ali su opet po svom napravili. Neka nam netko kaže po kojoj osnovi su izračunali cijenu?

Svi se slažu da nigdje nema izvješeno, nema standarda po kojem ide izračun?

Proteini i gluteni su bili i prije, samo su se oni nadali da će to biti katastrofalno malo glutena. Cijenom su platili ovakvo žito kao da nema nikakve kvalitete. Nema unaprijed tabele koja će reći početna cijena je tolika i onda kvalitetom idemo gore ili dole.

žetva2015 (4)Proizvođači su suglasni da je žito extra kvalitete, otkupljivači traže također extra standarde. Hoćemo li takav extra kvalitetni i kruh jesti?

Možda ćemo jesti mađarski ili rumunjski, tko kaže da ćemo jesti naš kruh. Kamioni već voze naše žito, i najvjerojatnije su otkupljivači dobili dobrog kupca za naše kvalitetno žito.

Jesti ćemo što nam na policama ponude. To je neodgovornost države to je prebacila privatniku da vodi brigu o ovakvim stvarima, koje su bitne i važne društvu.

Mi ćemo dobiti najlošiju kvalitetu, a najbolje sve ode van.

Govori se o velikoj neinformiranosti prije sjetve. Da li vama poljoprivrednicima fali nekakva Udruga, ili ova koja postoji, odnosno resorno Ministarstvo nije odradilo svoj posao?

Država nije poticala zadrugarstvo. Mi da imamo ovdje otkupljenih sto vagona žita ne bi bilo problema prodati, to je svakom jasno.

Država nije poticala da se seljaci udruže, da budu jaki, nego baš da budu ovako sitniji, kako bi pojedinci mogli manipulirati. Da je državi cilj jak mali poljoprivrednik ne bi stvarala 3 – 4 giganta u Slavoniji koji imaju monopol, i koji mogu raditi što hoće.