Široko Polje

Široko Polje se nalazi 18° 28’ i 21” istočne zemljopisne dužine i 45° 24’ i 19” sjeverne zemljopisne širine, na samo 87 metara nadmorske visine. Dobar položaj ( cesta Đakovo – Osijek), kao i blizina ta dva grada (Đakovo 13 km, Osijek 24) pogodovali su razvoju sela.Široko Polje prema zadnjem popisu iz 2011. godine ima 1 012 stanovnika, u toj brojci 507 stanovnika je muške populacije i 505 stanovnika ženske populacije. Naselje Široko polje nalazi se u sastavu Grada Đakova, dok sudjelovanje i odlučivanje u svakodnevnim poslovima ostvaruje kao jedan od mjesnih odbora u Gradu.

Ilok i Lopušanci

Iako se već 1283. godine kao jedno od najstarijih naselja u Đakovštini, spominje naselje Ilok (mađarski Ujlak – Novo stanište), prema svim relevantnijim povijesnim izvorima nalazio se između današnjih Tomašanaca i Širokog Polja, ipak nitko ne stavlja poveznicu Širokog Polja i povijesnog naselja iz 13. stoljeća.

U XIV.stoljeću čak je bio proglašen gradom (civitas), posjedovali su ga plemići Gorjanski i vjerojatno Horvati. Pripadalo mu je nekoliko okolnih naselja, među njima i Mali Ilok (Kis-Ujlak) koji je 1506. proglašen carinskom postajom. Naselje Ilok suvremeni izvori spominju i kao mjesto gdje su Turci 9. rujna 19537. godine uništili oslobodilačku vojsku Ivana Katzianera.

Tako vidimo da su naši preci upravo na ovim prostorima vojevali jednu od najsudbonosnijih bitaka.

U to vrijeme spominje se još i naselje Lopušanci na lokalitetu između današnjih Semeljaca i Širokog Polja. 

Usprkos povijesnom Iloku i Lopušancima, početak širokopoljačke povijesti nitko ne uzima tako daleko. Štoviše za utemeljenje sela uzima se puno kasnije vrijeme.

Od šume i šikare do Bošnjaka, Delića, Eržića, Dugandžića, Gjambića, Lasića, Ivankovića, Maića, Mandića, Marušića, Skokića, Stankovića, Sušaka, Klaića, Vidakovića i Rutkovčića

Godine 1754. biskup Josip Antun Ćolnić naseljava tada šikaru i šumu stanovnicima Tramošnice (Bosna), i udara temelje Širokog Polja. Prve 22 obitelji koje su doselile u ovaj kraj su bile: Ivana Bošnjaka, Nikole Delića, Marka Eržića, Andrije Dugandžića, Grge Gjambića, Jose Lasića, Sime Ivankovića, Miška Maića, Joze i Martina Mandića, Josipa Marušića, Petra Marušića, Gjure Skokića, Petra Stankovića, Marka i Gjurka Sušaka, Grge Marušića, Luke Klaića, Luke Vidakovića, Joze Klaića i Šime Rutkovčića. 

I danas u župi Tramošnica možete sresti spomenuta prezimena. Iz pisama biskupa Ćolnića lako se može odgonetnuti razlog naseljavanja ovih prostora (biskup je tada naselio i Punitovce, Beketince i Vuku iz Plehana i okolnih naselja, Tramošnica je susjedna župa), naime put koji je tada prolazio ovim prostorom često je bio izložen napadima pljačkaša koji su napadali putnike iz obližnjih šuma. Da bi se dobilo na sigurnosti trebalo je nenaseljeno područje na kojem je bila šuma i šikara naseliti. Biskup Ćolnić je naseljavanjem Beketinaca, Punitovaca, Vuke i Širokog Polja susjede iz Bosne napravio susjedima i u Slavoniji. Kasnije je došlo u Široko Polje i nešto doseljenika iz Bačke i okolnih sela.

 “Stari drum” i novo Široko Polje

Prvih sedam godina vjerski život je bio usmjeren prema župi u Gorjanima, da bi 1844. počela gradnja crkve svetog Izidora. Sve do 1848. godine kroz Široko Polje je išao put od Osijeka prema Đakovu trasom koja je Širokopoljčanima poznata kao “stari drum”, da bi 1848. probijen put kojim ide i današnja cesta, tako je u stvari stvorena današnja Đakovačka ulica. Vidljivo je da je staro Široko Polje bilo naseljeno oko crkve i dalje prema “Balkanu”, takav položaj je selo imalo gotovo 100 godina.

Prva slova Širokopoljčani su počeli učiti 1857. godine. Kako nije bilo adekvatne zgrade nastava se održavala u Blažekovićevom “štaglju”, do izgradnje škole 1864. godine.

Željeznička pruga Osijek – Đakovo – Vrpolje se gradi 1905. godine, pa iako prolazi kilometar od sela, tada je za Širokopoljčane imala izniman značaj.

Početkom 20. stoljeća Široko Polje je imalo dva sajma (ili po širokopoljački vašara). Jedan se održavao 12. ožujka, a drugi 29. rujna, oba su ukinuta sredinom 60–ih godina prošlog stoljeća.

Drugi svjetski rat

U drugoj polovici 19. stoljeća u selo se doseljava tridesetak njemačkih obitelji, da bi porazom fašističke Njemačke i povlačenjem Wehrmachta otišlo i njemačko stanovništvo iz Širokog Polja 1945. godine.

Iz II. svjetskog rata svakako treba istaknuti 12. prosinca 1944. kada je bio partizanski napad na selo, u kojem je izginulo 60–ak partizana i 5 njemačkih vojnika.

Jugoslavija i naseljavanje sela

Na mjesto njemačkih obitelji poslije završetka rata, naseljava se stanovništvo iz drugih krajeva tada zajedničke zemlje, najviše iz Bosne. Intenzivnije naseljavanje bilježimo još između 1950 – 1965. I poslije se naravno selo naseljavalo i s drugih prostora, ali više kao pojedinačni slučajevi.

Godine 1957. kroz selo prolazi cesta, a 29. studenog 1963. u Široko Polje dolazi električna struja. Asfalt u sve ulice je prošao 1981. godine, dok je telefon prvi puta zazvonio 1987. godine.

Domovinski rat

Domovinski rat donio je druge, više prioritete. Bilo kakvi radovi i investicije ostavljeni su za neka ljepša vremena.

Obrana doma i domovine bila je tada u glavama svih prva i zadnja misao. 

U Domovinskom ratu selo na svu sreću nije imalo materijalnih oštećenja. Mnogi Širokopoljčani su na razne načine bili uključeni u Domovinski rat (direktnim sudjelovanjem u postrojbama HV, civilna zaštita, radna obveza…), selo kao i cijela Hrvatska više nego ponosno nosilo se s nedaćama koje je prouzročio nametnuti rat.

Naša sumještanka Ana Damjanović dala je život u obrani Domovine. Danas u centru sela imamo spomen park s obilježjem u čast hrabre Širokopoljčanke.

Godine 1993. proradio je vodovod koji se zbog Domovinskog rata nešto duže radio od predviđenog, dok je 1994.  godine zasvjetlila  javna rasvjeta kroz cijelo selo.

Vrijeme mira i izgradnje sela

Vrijeme poslije Domovinskog rata Široko Polje je iskoristilo možemo reći na najbolji mogući način.

Širokopoljačko školstvo pamtit će godinu 2007. po otvorenju osmogodišnje škole, možemo reći dosanjan je san generacija Širokopoljčana. Plinifikacija sela, kao i cesta prema Jurjevcu prošli su 2010. godine, kada se spojimo cestovno još i sa Semeljcima, Široko Polje će biti direktno povezano sa svim susjedima.

Osim škole, asfalt je prošao kroz sve ulice, napravljena su dva dječja igrališta, nema nijedne ulice bez vanjske rasvjete, uređen je glavni trg u selu i trg oko crkve, prošireno je groblje i kupljena ledenica za sahrane. Vanjskim i unutarnjim preuređenjem društvenog doma, opremanjem kuhinje rashladnim komorama, kupnjom stolova i stolica, selo je dobilo uistinu reprezentativnu zgradu za sve privatne i društvene potrebe.

Asfaltiranjem staza prema groblju, igralištu i prema najudaljenijim kućama svim mještanima je omogućen nesmetan pristup selu i seoskim sadržajima.

Morate priznati da za nepunih 20 godina zaista sve to nije malo.

Bilo bi nepravedno ne spomenuti da je u tom periodu predsjednik MO Široko Polje bio gospodin Božo Perković. 

Od novijih investicija treba istaknuti u 2016. godini uređenje groblja (staze i katastar), te dogradnja popratnih prostorija na nogometnom igralištu.

Naravno da je ovo samo kratki presjek povijesti sela, na ovim stranicama još možete saznati kako su nastale širokopoljačke udruge ili društva,odnosno njihove aktivnosti, ali isto tako sve značajnije informacije o crkvi sv. Izidora i školi također ovdje možete naći.

Nije širokopoljačka povijest baš u slovo ovakva, ali dostupni sugovornici i podaci sugerirali su ovakvu “istinu”, ako Vi imate podatke koji ukazuju da su poneki događaji različiti od napisanog rado ćemo usvojiti Vašu sugestiju.

Josip Zeko

 

 

Zahvala!

Za dragocjene informacije iz povijesti sela posebna zahvala:

pok. Ivi Majiću, pok. Stipi Janjušiću, pok. Stanku Marušiću, pok. Franji Lajošu, Ivi Blažekoviću, Pavi Šušku, vlč. Froku Zefiqu za korištenje podataka iz monografije “Župa Vuka”, naravno i svima Vama koji ste barem jednom starom fotografijom ili dragocjenom informacijom pomogli u stvaranju kockica povijesti našeg lijepog sela.

Josip Zeko

 

Vijeće mjesnog odbora Široko Polje

Pavo Kovačević – predsjednik (Nezavisna lista)

Miroslav Džambić – potpredsjednik (HDSSB)

Josip Zeko – član (Nezavisna lista)

David Milić – član (HDZ)

Miroslav Marinčić – član (HSS)