DHSS: Za uspjeh poljoprivrede nije dovoljan novac, nužne su strukturne reforme!

Objavljeno: 06. 11. 2022.


PODIJELI:

Budućnost hrvatskog sela = budućnost Hrvatske” okrugli je stol DHSS-a na kojem su okupljeni poljoprivrednici, struka i politika pretresli aktualno stanje ruralnog prostora i iznijeli svoje viđenje njegovog oporavka, a trenutno stanje je sumorno.

 

U HRVATSKOJ 200 SELA IZUMRLO

Posljednji popis stanovništva je pokazao da je u Hrvatskoj 200 sela izumrlo, a čak 700 je pred time da ostane bez posljednjeg stanovnika. To je postalo pitanje očuvanja prostora i nacionalne sigurnosti, poručila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Jedan od načina oživljavanja sela je oživljavanje poljoprivrede koja jena klimavim nogama. U proizvodnji hrane nismo samodostatni, uglavnom izvozimo sirovine, a uvozimo gotove proizvode dok se lokalni proizvođači žale na nemogućnost plasmana. Dosadašnja praksa je pokazala da samo upumpavanje novca bilo iz državnog proračuna bilo kroz EU fondove nije dovoljno već je nužna transformacija poljoprivrede, okretanje ka preradi i gotovim proizvodima koji se mogu plasirati. Potrebno, naglašeno je na okruglom stolu, potaknuti kratke lance opskrbe kako bi se u turističkim objektima, ali i bolnicama, školama, vrtićima jelo domaće, lokalno. No, da bi to bilo moguće nužno je osigurati stalnost proizvoda, količine i konkurentnost cijene, a to je nedostižno bez udruživanja poljoprivrednika. Posljednji popis stanovništva je pokazao da je u Hrvatskoj 200 sela izumrlo, a čak 700 je pred time da ostane bez posljednjeg stanovnika. To je postalo pitanje očuvanja prostora i nacionalne sigurnosti, poručila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Jedan od načina oživljavanja sela je oživljavanje poljoprivrede koja jena klimavim nogama. U proizvodnji hrane nismo samodostatni, uglavnom izvozimo sirovine, a uvozimo gotove proizvode dok se lokalni proizvođači žale na nemogućnost plasmana. Dosadašnja praksa je pokazala da samo upumpavanje novca bilo iz državnog proračuna bilo kroz EU fondove nije dovoljno već je nužna transformacija poljoprivrede, okretanje ka preradi i gotovim proizvodima koji se mogu plasirati. Potrebno, naglašeno je na okruglom stolu, potaknuti kratke lance opskrbe kako bi se u turističkim objektima, ali i bolnicama, školama, vrtićima jelo domaće, lokalno. No, da bi to bilo moguće nužno je osigurati stalnost proizvoda, količine i konkurentnost cijene, a to je nedostižno bez udruživanja poljoprivrednika.

MORAMO PROIZVODITI I VEZATI SE I UZ OBRTNIKE I PODUZETNIKE

-Stalno kao povlačimo novac Europske unije i samo na tome živimo, a tako se ne može. Moramo proizvoditi i vezati se i uz obrtnike i poduzetnike. Zajedništvo i okrupnjavanje poljoprivrednika je bitno da bi se moglo izaći na tržište – kaže šef bjelovarsko-bilogorskog DHSS-a Ivan Beljan. Osim što se trebaju udružiti, poljoprivrednici se moraju okrenuti kvaliteti, a ne količini jer se količinski ne možemo boriti s većim igračima. Upravo je na to ukazao profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić.

-Dat ću vam ‘štoriju’ o vinu. Na skupu na kojem sam sudjelovao su bili ljudi iz cijelog svijeta hrvatskog podrijetla koji su rekli nemojte se boriti s vinima iz Francuske ili Čilea, tu nema mogućnosti nositi se s njima. Držimo se autohtonih sorata, naših vina. To je usko tržište, ali se na njemu postiže značajna cijena – ističe Grgić. No, na domaćem tržištu je i država ta koja može i treba postaviti pravila igre i na taj način olakšati plasman domaćih proizvoda.

-Zakonom se može propisati kvaliteta poljoprivrednih proizvoda. Ako propišemo da je svježe meso ono koje je od klaonice do prodavaonice došlo u roku od 48 sati onda više nećemo imati nelojalnu konkurenciju iz drugih država gdje nešto putuje 14 dana, a i dalje se deklarira kao svježe meso. Postoje mjere koje možemo uvesti da ne narušimo zajedničko tržište, a da pomognemo poljoprivrednicima i domaćim potrošačima osiguramo da imaju proizvode po priuštivim cijenama – ističe Marijana Petir. Poljoprivrednici očekuju i pomoć sada jer ulazni troškovi su nikada veći, a prinosi skromni jer je suša nanijela štetu od oko milijarde kuna. -Očekujemo od Vlade da reagira, a ne čujemo ništa o tome da će ići išta prema poljoprivrednicima, a nama sada treba dosta novca da proizvedemo hranu – poručio je iz Bjelovara Mato Brlošić, nekadašnji predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Nakon tribine održana je 3. sjednica glavnog odbora stranke, gdje je bilo riječi o daljnjim smjernicama DHSS-a.