Poljoprivredno zemljište je nacionalno blago i DHSS od Vlade RH traži primjenu mjera koje će osigurati dostatnu proizvodnju hrane i budućnost sela

Objavljeno: 14. 04. 2022.


PODIJELI:

S obzirom na nove okolnosti na globalnom tržištu hrane te utjecaja na cijene i količine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, Demokratski HSS predlaže Vladi RH pokretanje procedure kojom bi se od EU zatražilo produljenje roka za još 3 godine u odnosu na zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima EU, a koja prestaje početkom srpnja slijedeće 2023. godine.

 

Poljoprivredno zemljište je nacionalno blago, i naš prijedlog i traženje vezano je uz činjenicu da još nisu gotovi niti procesi prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta. Svima je poznato da je demografska situacija u Hrvatskoj poražavajuća, a seljaci, odnosno nositelji i zaposleni u OPG-ovima sve teže dolaze do zemlje koja je temelj egzistencije na selu. Cijene poljoprivrednog zemljišta rastu svakim danom, ali još uvijek smo najjeftiniji u Europskoj uniji po cijeni hektara. I dalje je za naše uvjete seljacima previsoka cijena poljoprivrednog zemljišta i tu se događaju paradoksi da sve više zemlju kupuju razni mešetari iz Hrvatske ali i oni iz susjednih zemalja. Mnogi od kupaca nikada se nisu bavili poljoprivredom. K tome, izgubili smo borbu za energetsku neovisnost Hrvatske, a s obzirom na kontinuirani rast cijena hrane i povećanje uvoza gubimo borbu i za neovisnost u proizvodnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zemljište postaje strateški resurs, a Ustavom Republike Hrvatske poljoprivredno zemljište određeno je kao dobro od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja.

Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, vlasnika koji nisu poznati ili dostupni ili nekih drugih razloga u Hrvatskoj je, po analizi Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon – oko 400.000 hektara neiskorištenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.

Kako bi se stavila sva raspoloživa zemlja u funkciju nužno je osnovati Fond za poljoprivredno zemljište preko kojeg bi se neobrađeno poljoprivredno zemljište davalo u zakup pravim poljoprivrednicima, a zakup bi se čuvao na posebnim računima i isplatio se vlasnicima kada se eventualno jave. Time se ne ulazi u pravo vlasništva, ali se zemlja stavlja u funkciju.

Iz navedenih objašnjenja zahtjevi DHSS-a Vladi RH su slijedeći:

1. Demokratski HSS traži od Vlade Republike Hrvatske pokretanje procedure za produženje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije na rok još 3 godine nakon srpnja 2023.

2. Putem HBOR-a i Hrvatske poštanske banke pokrenuti povoljnu liniju kredita za kupnju poljoprivrednog zemljišta s obvezom da ostane u vlasništvu OPG-a, najmanje 20 godina, a da je kupljeno zemljište jedini jamac povrata kredita.

3. Osnovati Fond za poljoprivredno zemljište kojim će se omogućiti obrađivanje zapuštenog neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Fond se treba financirati  iz sredstava zakupa i koncesija uz definiranje postotka od zakupa i koncesija.

4. Osigurati podršku rješavanju imovinsko-pravnih odnosa poljoprivrednog zemljišta jer je isto nacionalno bogatstvo. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi onemogućuju našim poljoprivrednicima korištenje mjera Programa ruralnog razvoja te ih čini nekonkurentnima.

5. Hitno provesti agroekološko zoniranje i uključiti ga u strateški plan RH s jasno definiranim strateškim kulturama i brojčanim pokazateljima učinaka poljoprivredne proizvodnje, a ne vrijednosti kao rezultat provedbe intervencija i mjera poljoprivredne politike.

6. Mjerama poljoprivredne politike kroz resurs poljoprivrednog zemljišta smanjiti ovisnost o uvozu i hrane i depopulaciju ruralnog područja.

7. Stvoriti uvjete kupnje poljoprivrednog zemljišta i definirati intervencije za mlade obitelji koje pokazuju interes za poljoprivrednom proizvodnjom i životom u ruralnom području.

Demokratski HSS

Mateo Ivanac, predsjednik